Wednesday, June 3, 2015

musaka - na naš način


Naslov ovog posta sam danas dobila umesto uobičajenog Ne znam, kao odgovor na pitanje: Šta vam se jede?

... pa je tako danas na meniju MUSAKA, zimsko jelo po letnjem danu... jer nikako, nikako, ni po koju cenu... ne želim da propustim priliku da ispunim želju, konačno iskazanu!



Mislim da mi Grci, koji su izmislili ovo jelo, ne bi dozvolili da ga tako nazovem, ali kome važno? Ovako se ovo jelo zove kod nas, još iz vremena mog detinjstva kada ju je pravila moja mama u majušnoj Jena posudi, retkoj i dragocenoj u ona vremena. Nema u njemu patlidžana, nema bešemela, nema grčkog posebnog začina za musake.


A čega ima?



  • krompira - oko 1,5 kg starog, ipak je ovo zimsko jelo, šteta trošiti mladi
  • mesa - pola kile mešanog, dva puta samlevenog
  • luka - jedna glavica sitno iseckanog
  • začina po volji - so, biber, vegeta, peršun
  • pavlake za kuvanje, oko 1 dl
  • jedno jaje
  • kašika brašna
  • pola šolje sojinih ljuspica - ovo ne mora, ali je ono kako mi volimo još iz vremena koja nisu poznavala izraz GMO ( početak osamdesetih godina prošlog veka - kada se soja tek pojavila na našem tržištu i kada smo shvatili da je fenomenalna za regulaciju apetita). Soja koja nije genetski modifikovana je zaista dobar kontrolor apetita. Posebno je benefitna u ova vremena kad smo skloni da se emotivno prejedamo. Lako se dodaje u sva jela sa mlevenim mesom, tako i u ovo. Probajte, preporučujem od srca. Jelo dobije neku blažu notu, nama prija. Opet, desilo se, ne jednom da kad ovim jelom poslužimo mesoljupce, bude blagog mrštenja, ali ništa ne ostane na tanjiru.

Kako se priprema?








Izdinsta se luk, doda mleveno meso, pa se i ono dinsta. Ne dugo, tek da izgubi boju svežeg mesa.






Sojijne ljuspice se preliju vrelom vodom.



Dodaju se dinstanom mesu, sve se začini po ukusu.
Ne mogu da se otmem porivu da stavim malo Vegete.
Svakako je ovo jelo koje pamtim od detinjstva, ne vredi mu 'kvariti ukus'. Doduše, dovijam se, kupim zdraviju verziju 'Vegete', neslani mix mlevenog povrća. Posolim, pobiberim i dodam peršuna. Pešun je moja mirođija u svakoj supi, volimo mu ukus, a odličan je za urinarne puteve. Mnogo je lakše dodavati kašiku peršuna u svako jelo koje ga hoće, nego piti uvine i tome slične gorke čajeve. Zapravo, efekat je mnogo bolji.




U vatrostalnu posudu se prvo stavi malo neke masnoće na dno, pa se ređa sloj krompira, red nadeva. Završi se sa krompirom, i to je to.







Neko voli prvo kratko da skuva krompir, ja ne - čini mi se da ovako bude slađe, mada, ko bi znao. Probajte.





Gurnete u rernu ( obavezno poklopite) i zaboravite na sat, sat i po.






Pred sam kraj, kad gornji sloj krompira porumeni....










zalije se mešavinom pavlake za kuvanje, jajeta i malo brašna, i vrati u rernu na par minuta da se zapeče. 










Prijatno! 













No comments:

Post a Comment