Nekada davno, davno, u eri koju danas ni mi ne umemo više da zamislimo - bez interneta, bez mobilnih telefona, bez sto kanala na TV-u, bilo je uobičajeno i dovoljno kupiti jedan časopis nedeljno i iščitati ga od korica do korica. To je bio prozor(čić) kroz koji smo gledali svet.
Zagrebački Svijet i beogradski Bazar su bili časopisi koje je čitala moja mama, pa sam i ja zavirivala u njih. U vreme dobrih novinara, bilo je to prava poslastica. Danas sam skuvala jednu priču iz Bazara, iz serije članaka o istoriji kulinarstva.
Zagrebački Svijet i beogradski Bazar su bili časopisi koje je čitala moja mama, pa sam i ja zavirivala u njih. U vreme dobrih novinara, bilo je to prava poslastica. Danas sam skuvala jednu priču iz Bazara, iz serije članaka o istoriji kulinarstva.
